U jdnom mracnom dijelu Uzbekistanskog glavnog grada, Taskenta, nalazi se islamski najstariji ostatak – najstariji mushaf na svijetu. On je podsjetnik na ulogu koju je centralna Azija nekada igrala u Muslimanskoj historiji – cinjenica cesto zanemarena nakon sedan decenija od nametanja ateizma od strane Sovjeta. Pored biblioteke u kojoj je Qur’an cuvan u starom dijelu Taskenta poznatom kao Hast – Imam, nalazi se dobro utabana staza od mnogih posjetioca ovom gradu. Muftija Uzbekistanski, najvisi vjerski vodja, ima svoje sjediste nadomak biblioteke, u dvoriste jedne stare medrese. Odmah preko puta nalazi se dzamija kojoj se ne zna ime i podjednako nezapazljiva Mui – Mubarak medresa, koja udomacuje rijetko vidjenu dlaku Poslanika Muhammeda a.s., kao i jako vaznu kolekciju historijskih radova centralne Azije. “U ovoj biblioteci nalazi se oko 20,000 knjiga i 3,000 rukpisa,” kaze Ikram Akhmedow, mladi asistent muftijinog ureda. “Knjige su pisane o srednjovjekovnoj historiji, astronomiji i medicini. Takodje se nalaze komentrai Qur’ana i knjiga iz prava. Ali najstarija knjiga ovdje je Osmanov r.a. Qur’an iz sedmog stoljeca.”

Osmanov r.a. Qur’an je napisan u Medini od samog Osmana r.a., treceg halife. Prije njega, ajeti koje je Allah dz.s. objavio Muhammedu a.s. su uceni napamet ili pisani na dijelove drveta ili kostima kamila. Kako bi se izbjeglo zagubljivanje Qur’ana, Osman r.a. je sastavio Qur’an u jednu knjigu. To se desilo 651 godine, 19 godina nakon smrti Muhammeda a.s. Taj nepromjenjivi Qur’an je cuvan u specijalnom staklenom luku ugradjenom u zid jedne sobe. “Qur’an je pisan i na jelenovim kozama,” kaze gospodin Akhmedov. “Pisan je u Hidzazu u Saudijskoj Arabiji, gdje su Hidzazski rukopisi slicni Kufanskim rukopisima. Perenosi se da je halifa Osman r.a. napravio pet primjeraka originalnog Qur’ana. Smatra se da se jedan od tih primjeraka danas nalazi u Istambulu.

Osman r.a. ubijen je od strane Si’itskog pobunjenika dok je citao Qur’an. Tamne mrlje na pojedinim stranicama Qur’ana, smatraja se da su krv halifina. Taj isti ubica Osmana r.a. bio je ukljucen u podjeli izmedju Sija – Sunnija, koji je rascijepio Muslimanski svijet sve do danas. Kasnija svadja oko naslijedja dovela je do rascjepa medju Sunnijama i simpatizerima Osmanovog r.a. nasljednika Alije r.a.

Prica o tome kako je Osmanov r.a. Qur’an dosao u Taskent je pravo neobicna. Nakom smrti Osmana r.a. smatra se da je Qur’an Alija r.a. odnio u Kufu, u moderni Irak. Sedam stotina godina kasnije, kada je osvajac centralne Azije, Timerlan, razorio region, pronasao je Qur’an i odnio ga kuci kako bi uljepsao svoj predivni glavni grad, Semerkand. Tu je bio preko cetiri stoljeca, sve dok Rusia nije osvojila Semerkand 1868. godine. Ruski vladar je tada Osmanov r.a. Qur’an poslao u Sant Petersburg gdje je cuvan u Carskoj biblioteci. Ali, prije Bolsevitske revolucije, Lenjin je bio jako zabrinut za pobjedu nad Muslimani u Rusiji i centralnoj Aziji. Odmah je Qur’an poslao u Ufu u moderni Baskortostan. I konacno, nakon nekoliko ponovljenih zahtjeva od Muslimana Taskenta, vracen je u Centralnu Aziju 1924. godine. I tu se nalazi do danas. Mnogi Muslimani iz Msulimanskog svijeta cesto navrate da vide Osmanov r.a. Qur’an u dubokom starom Taskentu, i jako je cudno zasto je cuvan na tako udaljenoj lokaciji. Kao rezultat, najvece blago, najstariji Qur’an, i dalje ce u miru da prebiva u srednjovjekovnom dijelu Taskenta.