mU$A - kurban

Kurban

Utemeljenost klanja kurbana u Serijatu

Allah je propisao klanje kurbana rekavsi:

“Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.”

(El-Kewser, 2)

To je pritvrdeni sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i smatra se pokudenim ne klati kurban za one koji su to u stanju.
U hadisu kojeg nam od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi Enes, r.a., stoji:

“Poslanik je zaklao dva crna rogata kurbana. Ucinio je to svojom rukom prethodno proucivsi bismillu i donijevsi tekbir.”

(Buharija i Muslim)

Vrijednost klanja kurbana

Kaze Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vezano za vrijednost klanja kurbana:

“Za Kurban-bajram, covjek ne moze uraditi nijedno djelo draze Allahu od pustanja kurbanske krvi. Kurban ce na Sudnji dan doci sa svojim rogovima, papcima i runom. Kurbanska krv stigne do Allaha prije nego sto padne na zemlju. Stoga se i vi radujte kurbanu!”

(Et-Tirmizi i Ibn Madze)

Sta moze posluziti kao kurban?

Kao kurban se mogu klati deve, krave i sitna stoka. Uvjet je da zivotinja predvidena za kurban bude zdrava i da nema mahana. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze:

”Cetvoro se ne mogu zaklati kao kurban: izrazito corava zivotinja, izrazito bolesna, izrazito hroma i izrazito mrsava, kojoj se na kostima ne moze napipati meso.”

(Et-Tirmizi)

Vrijeme klanja

Vrijeme za pocetak klanja nastupa nakon bajram namaza. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kaze:

”Ko kurban zakolje prije bajram namaza, zaklao ga je radi sebe, a ko ga zakolje nakon namaza i njegove dvije hutbe (misli se na hutbe nakon bajram namaza p.p.) upotpunio je svoje prinosenje zrtve i obavio je sunnet.”

(Buharija i Muslim)

Ko zna klati, najbolje je da sam zakolje svoj kurban, a oni koji to nisu u stanju povjerit ce to drugoj osobi. Prilikom klanja proucit ce ‘bismillu’ i reci ce ‘Allahu ekber’. Lijepo je reci: ‘Allahu moj ovo je od .. (spomenuvsi svoje ime).’, jer se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je prilikom klanja kurbana rekao:

”Bismillahi wallahu ekber. Allahu moj ovo je za mene i za one koji nisu prinijeli zrtvu iz moga ummeta.”

(Ebu Davud i Et-Tirmizi)

Ko ne stigne zaklati kurban prvog dana bajrama moze to uciniti drugog i treceg dana kao sto stoji u predajama od nekih ashaba.

Dijeljenje kurbana

Sunnet je pojesti dio kurbana koji je covjek zaklao, ali i podijeliti bliznjima, komsijama i siromasnim.

“Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog!”

(El-Hadzdz, 28)

“Jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi!”

(El-Hadzdz, 36)

Nasi dobri prethodnici (esselefu-ssalih) praktikovali su podijeliti kurban na tri dijela: jednu trecinu su ostavljali sebi, drugu trecinu bi podijelili imucnima i trecu trecinu su davali siromasima kao sadaku.
Ako neko iznajmi kasapina da mu zakolje kurban ne smije mu davati nadoknadu u vidu kurbanskog mesa nego ce mu platiti od sebe.
Takoder, nije dozvoljeno zadrzati kurbansku kozicu niti njenu protuvrijednost; treba je usmjeriti u sadaku.

Da li je jedan kurban dovoljan za sve ukucane?

Dovoljno je zaklati jednu ovcu kao kurban za sve ukucane, ma kolika bila njihova brojnost. Ebu Ejjub, r.a., prenosi nam sljedece:

”U doba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, domacin bi klao jedan kurban za sebe i za svoje ukucane.”

(Et-Tirmizi)

Sta treba izbjegavati onaj ko je naumio zaklati kurban?

Onaj ko zanijeti zaklati kurban nakon nastupanja mjeseca zul-hidzdzeta ne smije skidati dlake sa svoga tijela (sisanjem, brijanjem…), niti smije sjeci nokte. Ova zabrana vazi sve do klanja kurbana. U hadisu kojeg prenosi Ummu Seleme r.a. od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se kaze:

“Kada nastupi prvih deset dana zul-hidzdzeta, a neko od vas bude zelio zaklati kurban, neka ne dira svoju kosu i nokte!”

(Muslim)

Ova zabrana se ne odnosi na ostale clanove porodice onoga koji namjerava zaklati kurban.
Ukoliko neko iz zaborava, neznanja ili u nuzdi (npr. zbog bolesti) prekrsi ovu zabranu za to nece imati grijeha. A ko to ucini namjerno, duzan je pokajati se.